Treći broj zbornika Ognjilo je bio posvećen narodnim predanjima i ova emisija zasnovana je na radu Aleksandra Mitića iz tog broja, pod naslovom „Predanja o Trojanu kod Srba i drugih Slovena“.
Trojan asocira i na božanstvo i na sećanje na cara Trojana ali i na Troju. Videćete da u analizi Aleksandra Mitića ima svega toga.
Predanja o Trojanu sačuvana vekovima i milenijumima kod Srba, Rusa i drugih Slovena, pa čak i kod naroda koji se od pre vek i po više ne ubrajaju u Slovene, poput npr. Rumuna, zapisana su u 19. i 20. veku u obliku narodnih pripovedaka ili narodnih pesama i tako sačuvana od zaborava. Trojana pominju i srednjovekovi ruski-slovenski spisi, a kako ćemo videti o njemu ima pomena i u starom veku.
Troja, Jan Husarik 1987.
Trojan česma u Barajevu
Predanja o Trojanu sačuvana vekovima i milenijumima kod Srba, Rusa i drugih Slovena, pa čak i kod naroda koji se od pre vek i po više ne ubrajaju u Slovene, poput npr. Rumuna, zapisana su u 19. i 20. veku u obliku narodnih pripovedaka ili narodnih pesama i tako sačuvana od zaborava. Trojana pominju i srednjovekovi ruski-slovenski spisi, a kako ćemo videti o njemu ima pomena i u starom veku.
Ta trojična simbolika je ono što nas prati od pamtiveka i sama vera u božanski trojni princip je verovatno i dovela do primanja hrišćanstva kod barem dela naših predaka u apostolska vremena. Prosto je nemoguće ne primetiti da neki od starih prikaza Trojana sa tri lica izgledaju potpuno isto kao i predstava svete Trojice iz nekih naših crkava, jedan od takvih prikaza je i u Hilandaru. Možda ipak treba naglasiti da pričom o Trojanu mi ne pravimo emisiju protiv ili za ni hrišćanstva niti neke stare vere, samo analiziramo prošlost onakvu kakva jeste.